Kisik

8
O
Skupina
16
Perioda
2
Blok
p
Protoni
Elektroni
Neutroni
8
8
8
Opća svojstva
Atomski broj
8
Relativna atomska masa
15,9994
Maseni broj
16
Kategorija
Ostali nemetali
Boja
Bezbojan
Radioaktivan
Ne
Od riječi kiselina, jer je na latinskom nazvan oxygenium, od grčke riječi oxys, kiselina, i genes, tvoritelj
Kristalna struktura
Bazno centrirana monoklinska
Povijest
Carl Wilhelm Scheele je 1771. dobio kisik zagrijavanjem živinih oksida i nitrata, ali je svoje pronalaske objavio tek 1777.

Joseph Priestley je 1774. isto tako napravio ovaj novi tip zraka.

Ime oxygenium je 1777. skovao Antoine Lavoisier, čiji su eksperimenti s kisikom pomogli diskreditirati tada popularnu flogistonsku teoriju gorenja i korozije.

Po uzoru na taj naziv krajem 19. st. Bogoslav Šulek smislio je hrvatski naziv kisik.
Elektrona po ljusci
2, 6
Elektronska konfiguracija
[He] 2s2 2p4
O
Zelene i crvene boje u Aurori Borealis uzrokovane su atomima kisika
Fizikalna svojstva
Agregacijsko stanje
Plinovito
Gustoća
0,001429 g/cm3
Talište
54,36 K | -218,79 °C | -361,82 °F
Vrelište
90,2 K | -182,95 °C | -297,31 °F
Toplina taljenja
0,222 kJ/mol
Toplina isparavanja
3,41 kJ/mol
Specifični toplinski kapacitet
0,918 J/g·K
Zastupljenost u Zemljinoj kori
46%
Zastupljenost u svemiru
1%
Bočica
Izvor slike: Images-of-elements
Bočica sjajnog ultračistog kisika
CAS broj
7782-44-7
PubChem CID broj
977
Atomska svojstva
Atomski radijus
48 pm
Kovalentni radijus
66 pm
Elektronegativnost
3,44 (Paulingova ljestvica)
Potencijal ionizacije
13,6181 eV
Atomski volumen
14,0 cm3/mol
Toplinska vodljivost
0,0002674 W/cm·K
Stanja oksidacije
-2, -1, 1, 2
Elektronski afinitet
140,976 kJ/mol
Ionizacijske energije
1313,9, 3388,3, 5300,5, 7469,2, 10989,5, 13326,5, 71330, 84078 kJ/mol
Primjene
Čisti kisik često se koristi za pomoć pri disanju bolesnicima s respiratornim bolestima.

Kisik se koristi u kisik-acetilenskom zavarivanju, kao oksidans za raketno gorivo te u proizvodnji metanola i etilen-oksida.

Koristi se i u proizvodnji čelika, plastike i tekstila.

Biljke i životinje ovise o kisiku za disanje.
Kisikov plin može biti toksičan pri povišenim parcijalnim tlakovima, što dovodi do konvulzija i drugih zdravstvenih problema
Izotopi
Stabilni izotopi
16O, 17O, 18O
Nestabilni izotopi
12O, 13O, 14O, 15O, 19O, 20O, 21O, 22O, 23O, 24O, 25O, 26O, 27O, 28O
Emisijski spektar
380750 nm
Najjače vidljive emisijske linije. Izvor: NIST baza podataka atomskih spektara.