Borij
107
Bh
Skupina
7
Perioda
7
Blok
d
Protoni
Elektroni
Neutroni
107
107
157
Opća svojstva
Atomski broj
107
Relativna atomska masa
[270]
Maseni broj
264
Kategorija
Prijelazni metali
Boja
n/a
Radioaktivan
Da
Imenovan po Nielsu Bohru, danskom fizičaru
Kristalna struktura
n/a
Povijest
Bohrij je prvi uvjerljivo sintetiziran 1981. od strane njemačkog istraživačkog tima predvođenog Peterom Armbrusterom i Gottfriedom Münzenbergom u Institutu za istraživanje teških iona (Gesellschaft für Schwerionenforschung) u Darmstadtu.
Tim je bombardirao metu bizmuta-209 ubrzanim jezgrama kroma-54 kako bi proizveli 5 atoma izotopa bohrija-262.
Tim je bombardirao metu bizmuta-209 ubrzanim jezgrama kroma-54 kako bi proizveli 5 atoma izotopa bohrija-262.
Elektrona po ljusci
2, 8, 18, 32, 32, 13, 2
Elektronska konfiguracija
[Rn] 5f14 6d5 7s2
Jedini potvrđeni primjer izomerije u bohru nalazi se u izotopu 262Bh
Fizikalna svojstva
Agregacijsko stanje
Čvrsto
Gustoća
37 g/cm3
Talište
-
Vrelište
-
Toplina taljenja
n/a kJ/mol
Toplina isparavanja
n/a kJ/mol
Specifični toplinski kapacitet
- J/g·K
Zastupljenost u Zemljinoj kori
n/a
Zastupljenost u svemiru
n/a
CAS broj
54037-14-8
PubChem CID broj
n/a
Atomska svojstva
Atomski radijus
-
Kovalentni radijus
141 pm
Elektronegativnost
-
Potencijal ionizacije
-
Atomski volumen
-
Toplinska vodljivost
-
Stanja oksidacije
7
Primjene
Bohrij se koristi samo u svrhu znanstvenog istraživanja.
Bohrij je štetan zbog svoje radioaktivnosti
Izotopi
Stabilni izotopi
-Nestabilni izotopi
260Bh, 261Bh, 262Bh, 263Bh, 264Bh, 265Bh, 266Bh, 267Bh, 268Bh, 269Bh, 270Bh, 271Bh, 272Bh, 273Bh, 274Bh, 275Bh